Banane

Engleski na iv: banana; Latinski na iv: Musa sapienta, M. nana, M. paradisiaca;

Cijele banane obavijene kremom u sredini dat će potreban okusni i vi ualni kontrast tamnim roladama, nare anu na ploške dodajte voćnim salatama, dok prepolovljene banane poslužite sa sladoledom.

Opis i podrijetlo

Banana je u Male iji po nata već 4000 godina, odakle je prenesena na Filipine i u Indiju, a informaciju o nje inom rastu donijela je vojska Aleksandra Velikog 327. godine prije Krista.

Arapski su je trgovci donijeli u Afriku gdje su se s njome upo nali Portugalci koji su je krajem 15. stoljeća prenijeli u obje Amerike. Danas su nje ini najveći u gajivači u Kostariki, Meksiku, Ekvadoru i Bra ilu. ahvaljujući sustavu rashlađivanja i mogućnosti br og transporta to se voće može kupiti na tržnicama u svim dijelovima svijeta.

Banana je biljka koja pripada porodici Liliaceae ajedno s ljiljanima i orhidejama. Nje ina stabla mogu narasti do osam metara visine. Na vrhu stabla nala e se veliki, sočni, eleni i rascijepani listovi koji su dosta nježni pa ato lako pucaju. I među listova pojavljuje se jedna duga grana s visećim cvatom od oko 1 metar dužine. Cvjetovi su žute boje, a plodovi istog imena kao i biljka rastu u obliku gro dova koji mogu sadržavati 50-150 pojedinačnih plodova.

Prosječna banana teži oko 120 grama i duga je oko 15 cm. Sadržaj unutar kore je mesnati, meki dio krem do žute, narančaste, ili čak kestenjaste boje. Može biti čvrst, čak i gumenast kada je ne reo, mijenjajući se u nježan i satenast, ili pak mek i brašnast kada sa ri. Okus može biti blag i sladak ili polukiseo, s jabučnom aromom. Jedan od simbola banane je njena prepo natljiva žuta boja relog ploda, ali nisu sve banane takve.

rele banane mogu se sušiti i usitniti u prah prilikom čega ne gube svoj okus. Koriste se u prehrambenoj i mljekarskoj industriji.

Od trupaca, kore i listova banane radi se hrana a životinje.

Danas je rasprostranjeno više od 100 podvrsta banana koje su obuhvaćene dvjema vrstama: slatke banane (Musa sapienta, Musa nana) i brašnaste banane (Musa paradisiaca).

Energetska i nutritivna vrijednost

Kremasta, slatka i bogata dijetalnim vlaknima i vitaminima, banana je voće koje obožavaju sve generacije. Idealno je voće a malu djecu jer vrlo rijetko i a iva alergije, a sportašima je i vor energije i kalija. Kombinacija pektina i škroba osigurava kompleksne ugljikohidrate, čijom se ra gradnjom postupno oslobađa energija.

Jedna banana (oko 100 g) ima 89 kcal / 372 kJ. Banane sadrže 74% vode, 1% bjelančevina, 0,5% masti, 13,5% šećera, 23% ugljikohidrata i 3,4% biljnih vlakana. Bogate su kalijem, a sadrže i magne ij, kalcij, fluor, fosfor, želje o, cink i bakar. Banane su isto tako bogate i vitaminima, najviše sadrže beta-karoten, vitamine grupe B, te vitamine C i E.

Ovo je voće vrlo dobar i vor vitamina B6 te dobar i vor dijetalnih vlakana, vitamina C, kalija i mangana.

Ne rele banane sadrže oko 25% škroba i tek oko 1% šećera. Prirodna en imska reakcija renja dovodi do konver ije ovako visoke ra ine šećera i škroba, tako da rele banane sadrže oko 20% šećera. Sadrži i probiotske šećere, fruktooligosaharide (inulin).

DOBAR I VOR – pojam se odnosi na namirnice koje sadrže vitamine, minerale, proteine i vlakna u količini od najmanje 10 posto dnevnih potreba RDA

ODLIČAN I VOR – pojam se odnosi na namirnice koje sadrže vitamine, minerale, proteine i vlakna u količini od najmanje 20 posto dnevnih potreba RDA

RDA – Recommended Dietary Allowances (preporučene dnevne količine)

Ljekovitost

 

Banana je biljka koja pripada porodici Liliaceae ajedno s ljiljanima i orhidejama. Nje ina stabla mogu narasti do osam metara visine.

Banana je bogata kalijem, ključnim mineralom koji pomaže u normali aciji krvnog tlaka, funkcije srca, radu stanica, živaca i mišića. Dosadašnje mnogobrojne studije poka ale su da prehrana bogata kalijem, magne ijem i dijetalnim vlaknima natno smanjuje ri ik od srčanog udara.

rele banane sadrže tvari koje djeluju na dva načina: aktiviraju epitelne stanice slu nice želuca tako da proi vode debeli aštitni sloj slu i koji predstavlja barijeru želučanoj kiselini i eliminiraju bakterije i želuca (osobito Heliobacter pylori) a koje se pou dano na da u rokuju nastanak čira. U jednoj od studija poka alo se kako mješavina banane i mlijeka bitno smanjuje lučenje želučane kiseline.

Banane su i dobar i vor pektina, topljivih vlakana, koji upijaju tekućinu te na taj način potpomažu normalnu peristaltiku (pokretljivost) probavnog kanala i olakšavaju i lučivanje stolice.

Ujedno banane povećavaju sposobnost vlastitog organi ma da apsorbira kalcij, pa time ovo voće posredno pomaže usporavanju gubitka kalcija i kostiju kod bolesti kao što je osteoporo a.

Velika količina fruktooligosaharida u banani hrana su probiotičkim bakterijama, normalnim stanovnicima naših crijeva, čiji se broj povećava, a na taj način i njihova produkcija vitamina i probavnih en ima kojima omogućavaju apsorpciju važnih nutrijenata, pa tako i kalcija. S time je pove ano i natno smanjenje ri ika od karcinoma crijeva.

Kupovanje i čuvanje

S ob irom na to da se banane ubiru s drveta dok su još elene, nije neuobičajeno da ih elenkaste nađete i u trgovinama. Općenito, banane bi trebale biti čvrste, ali ne previše, sjajne površine, be većih oštećenja.

Koje banane ćete kupiti ovisi o tome kada ih želite kon umirati.

Žute banane s malo elenih rubova kupite kada ih ne namjeravate kon umirati odmah te ih ostavite da do riju na sobnoj temperaturi.

Ako ćete banane kon umirati odmah, kupujte žute banane s malim smeđim pjegama. Čak i kada kora počinje tamnjeti, meso će ostati netaknuto. Čuvajte ih nekoliko dana u hladnjaku, ali prije kon umacije stavite ih na sobnu temperaturu.

Banane možete i amr nuti, i to tako da im samo skinete koru ili od njih napravite kašicu. Kako ne bi i gubila boju, prije amr avanja dodajte joj limunov sok. Tako amr nute banane možete čuvati otprilike dva mjeseca.

Banane možete kupiti i sušene, nare ane na ploške, koje možete kon umirati kao grickalice, u kombinaciji s müeslima a doručak ili a ukrašavanje slastica.

Priprema jela s bananom

 

Ovo je voće vrlo dobar i vor vitamina B6 te dobar i vor dijetalnih vlakana, vitamina C, kalija i mangana.

Svježe očišćenu bananu možete nare ati na ploške ili u dužno prere ati napola, a atim još prere ati popola. Bananu nare anu na ploške možete upotrijebiti a pripremu voćne salate, dok prepolovljene banane poslužite sa sladoledom i čokoladnim umakom kao po nati sladoledni kup Banana split.

Prepolovljene i na četvrtine nare ane banane možete posipati šećerom, dodati listiće maslaca i peći u pećnici dok voće ne dobije smeđu boju, a šećer se ne karameli ira. apalite (flambirajte) rum i kada se vatra ugasi, prelijte ga preko pečenih banana.

Prepolovljene i na četvrtine nare ane banane mogu se također umočiti u rjeđe lijevano tijesto, pržiti i poslužiti posipane šećerom u prahu ili prelivene medom.

a doručak možete je pomiješati s jogurtom, jagodama i mljevenim obenim pahuljicama u energetski napitak. Ako ste ljubitelj palačinki na američki način, pripremite lijevano tijesto s dvjema vrstama brašna i mljevenim obenim pahuljicama, pa ispecite manje palačinke. Na rastopljeni i agrijani maslac dodajte javorov sirup, nare ane banane i orahe. Kratko ih popecite i poslužite s palačinkama.

Banane u kombinaciji s javorovim sirupom ili čokoladom čine slatki dodatak tijestu a muffine. Kašica od banana može kruh s pšeničnim klicama pretvoriti u novi slatki doživljaj, a roladama od tamnog biskvita cijele banane u sredini dat će potreban okusni i vi ualni kontrast.

Ni amr nuti deserti poput sorbeta ne mogu be banana. Od šećernog sirupa kojem ste dodali malo narančine korice i nekoliko klinčića radi arome dodajte kašicu od banana s malo limunova soka. Ovako pripremljen sorbet stavite amr avati i nekoliko ga puta tijekom amr avanja promiješajte.

U eg otičnim kuhinjama pečene banane se upotrebljavaju kao prilog ljutim mesnim jelima, a pire od banana može se dodati i u ljute umake, kakav je npr. curry umak.

 

Source http://www.coolinarika.com/namirnica/banane/

Banane