Bademi

Engleski na iv: almonds; Latinski na iv: Amygdalus communis; Regionalni na iv: bajam, mandula, mindol;

U pripremi slastica primjena badema je neograničena: od dodavanja u tijesta ili nadjeve, pudinge i kreme, do ukrašavanja torti i kolača marcipanom. Par kapi esencije od badema može se dodati u kreme i čokoladni fondue.

Opis i podrijetlo

Badem pripada grupi orašastog voća, a u bliskom je srodstvu s marelicom, breskvom, višnjom i šljivom. Raste na stablu Prunus amygdalus i obitelji Rosaceae, koje se u gaja od 3000. g. prije Krista, a potječe i Kine. Stablo badema naraste do 10 m, cvjeta u proljeće, a bere se u jesen. Botaničko ime badema dola i i grčkog na iva a badem – amygdalon.

Kao grickalice možete jesti svježe bademe, slane umočene u tučeni bjelanjak i sušene u pećnici, ili slatke, presvučene karameli iranim šećerom.

Postoje dvije glavne sorte badema: slatki (Prunus amygdalis dulcis) i gorki (Prunus amygdalis amara). Plodovi slatkog badema jedu se sirovi, prženi, dodaju se ra nim jelima, a isto tako se prerađuju a dobivanje bademovog maslaca, bademovog ulja ili bademovog mlijeka. Gorki badem je otrovan i nejestiv, ali se kultivira i prerađuje radi dobivanja esencijalnog bademovog ulja.

Najstarije vrste badema potječu i Kine, a nošene su Cestom Svile do Grčke, sjeverne Afrike, Turske i Srednjeg Istoka. Bademe su na Pirenejski poluotok donijeli arapski trgovci koji su se tu doselili kada su trgovali robom sa Srednjeg istoka. U Španjolskoj i Portugalu badem se danas koristi a pripremu nacionalnih jela kao što su portugalska torta od badema, slatkiši od smokve i badema, te špinat s pinjolima i bademom. Francu i su u 14. i 15. st. koristili bademovo mlijeko a pripremu finog deserta blancmange, dok se engleska ver ija, blancmanger, sastojala od usitnjenih pilećih prsa, šećera, riže, bademovog mlijeka ili mljevenih badema.

U 18. st. badem se javlja i u Sjevernoj Americi, gdje ih sade redovnici i Španjolske. Do kraja 18. st. u Europi se javlja proi vodnja bademovog mlijeka od blanširanih, fino samljevenih badema namočenih u vodi. Tijekom srednjeg vijeka u Europi su pripremali puding od pšenice i bademovog mlijeka, a posluživali su ga s mesom divljači. Duž naše obale u gajaju se bademi koji su stigli s Rimljanima.

Dio su tradicije u mnogim kulturama u cijelome svijetu. Rimljani su kao dar prijateljima donosili ušećerene bademe, a na vjenčanjima su na mladenku i mladoženju bacali bademe kao simbol plodnosti. U cijeloj Europi je na vjenčanjima tradicionalno korištenje ušećerenih badema, koji simboli iraju plodnost, ljubav, dobro dravlje i sreću. Šveđani ga koriste a Božić – jedan se badem “sakrije” u puding od riže, a onaj tko ga pronađe, imat će sreće cijele sljedeće godine.

Energetska i nutritivna vrijednost

Bademi obiluju nutrijentima: 100 g ima energetsku vrijednost od 578 kcal / 2416 kJ, od čega 21,3% proteina, 50,6% lipida i 19,7% ugljikohidrata.

I nimno je bogat mineralima: 100 g badema sadrži 1,1 mg bakra (100% preporučenog dnevnog unosa), 2,5 mg mangana (100% preporučenog dnevnog unosa), 275 mg magne ija (92% preporučenog dnevnog unosa), 474 mg fosfora (59% preporučenog dnevnog unosa), 3,4 mg cinka (34% preporučenog dnevnog unosa), 4,3 mg želje a (31% preporučenog dnevnog unosa) i 248 mg kalcija (25% preporučenog dnevnog unosa).

I vrstan je i vor vitamina E (26 mg, tj. 173% RDA) i vitamina B kompleksa: riboflavina (0,8 mg ili 63% RDA), niacina (3,9 mg, što i nosi 24% RDA) i tiamina (0,24 mg, odnosno 20% RDA).

DOBAR I VOR – pojam se odnosi na namirnice koje sadrže vitamine, minerale, proteine i vlakna u količini od najmanje 10 posto dnevnih potreba RDA

ODLIČAN I VOR – pojam se odnosi na namirnice koje sadrže vitamine, minerale, proteine i vlakna u količini od najmanje 20 posto dnevnih potreba RDA

RDA – Recommended Dietary Allowances (preporučene dnevne količine)

Ljekovitost

bog i nimnog bogatstva nutrijentima, badem je bio predmet mnogih istraživanja kojima su utvrđeni mnogi blagotvorni učinci kon umacije badema.

 

Časopis Circulation Američkog udruženja a srce u rujnu 2002. objavio je kliničku studiju o načajnom reduciranju ra ine kolesterola u osoba koje kon umiraju bademe. Bademi su vodeći i vor vitamina E u hrani u obliku alfa-tokoferola, moćnog antioksidanta, kojem se pripisuje sposobnost snižavanja kolesterola od 8-12%. Bademi štite od srčanih napadaja, što je potvrđeno i u još pet velikih epidemioloških studija. Svakodnevnim kon umiranjem 45 g badema možete sni iti ri ik od pojave srčanih bolesti.

Najstarije vrste badema potječu i Kine, a nošene su Cestom Svile do Grčke, sjeverne Afrike, Turske i Srednjeg istoka.U studiji i 2003., objavljenoj u časopisu International Journal of Obesity and related Metabolic Disorders, utvrđeno je da niskokalorična dijeta obogaćena bademima utječe na učinkovitiji gubitak težine.

Mangan i bakar u velikim se količinama nala e u bademima, a važni su a aktivnost oksidativnog en ima koji onemogućava djelovanje slobodnih radikala. Mangan sudjeluje u procesu dobivanja energije i proteina i ugljikohidrata te sudjeluje u sinte i masnih kiselina, važnih a održavanje dravog živčanog i endokrinog sustava. Pomaže tijelu da iskoristi nekoliko ključnih nutrijenata kao što su biotin, tiamin, askorbinska kiselina i kolin. Održava čvrstoću i dravlje kostiju, normalnu ra inu krvnog tlaka, te potiče optimalni rad štitne žlije de.

Badem je bogat magne ijem, koji je važan a opuštanje arterija i bolji protok kisika i nutrijenata u organi mu. Istraživanja su poka ala da nedostatak magne ija utječe na povećani ri ik od srčanog udara i oštećenje srca bog slobodnih radikala.

Također, bademi su odličan i vor kalcija, pa su a osobe koje su alergične na mlijeko i mliječne proi vode ili koje ih ne smiju kon umirati i nekih drugih ra loga, bademi odličan i vor kalcija, važnog minerala a održavanje i očuvanje kostiju. Sadrže više kalcija i vlakana od drugog orašastog voća – 30 grama badema sadrži istu količinu kalcija kao i 1/4 šalice mlijeka. bog tih svojstava i bog sadržaja folne kiseline preporučuju se i u trudnoći.

Bjelančevine u bademima su biološki vrijedne, s dobrim rasporedom aminokiselina mogu amijeniti one i mesa, pa su nei ostavni u prehrani vegetarijanaca.

Flavonoidi koje nala imo u kožici badema ajedno s vitaminom E udvostručuju antioksidativno djelovanje, navodi istraživanje objavljeno u Journal of Nutrition 2005. U kožici badema identificirano je 20 moćnih flavonoida, po natih i i druge hrane, poput katehina i elenog čaja i naringenina i grejpfruta.

Bademovo ulje se, pak, koristi u medicini a tretmane ra nih vrsta dermatitisa.

Kupovanje i čuvanje

Iako ćete bademe u ljusci teško pronaći u trgovinama, oni imaju najdulji rok trajnosti. Ra log tome je što ljuska sprječava i laganje badema vanjskim utjecajima kao što su toplina, vlaga i rak. No najčešće se bademi kupuju be ljuske, u rinfu i i u već određenim pakiranjima od 100 g, cijeli, s kožicom ili be nje. Ukoliko ih kupujete u rinfu i, obratite pažnju na boju koja treba biti jednolična, a na dodir ne smiju biti savitljivi. Svježi bademi imaju slatki i orašasti miris, a ukoliko je on oštar i gorak, bademi su užegli.

S ob irom da bademi imaju veliki postotak masnoća, jako je važno čuvati ih na primjeren način kako se ne bi užegli. Čuvajte ih u hermetički atvorenoj posudi na tamnom, hladnom i suhom mjestu. Ukoliko ih čuvate u hladnjaku, svježina badema će se održati i nekoliko mjeseci, a ukoliko ih amr nete, i do godinu dana.

Postoje dvije sorte badema, slatki i gorki. Prvi se najčešće kupuju s ljuskom, atim blanširani cijeli ili nare ani na listiće, te mljeveni. Njihova aroma će obogatiti kolače, pite, nadjeve i umake. Gorki bademi, koji su manji, koriste se a dobivanje bademova ulja i esencije, te talijanskih kolačića – amaretta.

Priprema jela s bademima

a najbolju aromu badema, kupujte one s kožicom. Ukoliko receptura ahtijeva bademe be kožice, blanširajte ih i uklonite im kožicu kod kuće. Postupak je vrlo jednostavan: bademe prelijte vrućom vodom i ostavite da odstoje nekoliko minuta. atim ih ocijedite, isperite pod tekućom hladnom vodom, a kožicu ćete prstima vrlo lako skidati.

 

Bademe možete usitniti ručno nožem ili u električnoj sjeckalici. Ukoliko bademe želite popeći kod kuće, pecite ih u pećnici na laganoj temperaturi do 75°C 15-20 minuta u povremeno miješanje.

Rimljani su kao dar prijateljima donosili ušećerene bademe, a na vjenčanjima su na mladenku i mladoženju bacali bademe kao simbol plodnosti.Iako su prve asocijacije slastice od badema, njegova primjena se širi na puno više jela, od žitnih pahuljica a doručak do ra nih slanih jela, kojima će bademi dati osebujan, aokruženi okus.

a početak dana listiće badema ili usitnjene bademe dodajte obenim pahuljicama sa sušenim marelicama, brusnicama i grožđicama, umiješajte ih u jogurt s usitnjenim sušenim voćem ili ih poslužite kao međuobrok u svježe voće, poput jabuka, banana, grožđa ili eg otične papaje.

a neočekivane goste, u mediteranskom stilu pripremite nama od crnih maslina i badema u dodatak nasjeckanog peršina, limunova soka i maslinova ulja. U tost ili francu i štapiće svježe nare ane mrkve, ovaj će nama biti i vrstan uvod a gurmansko druženje.

elena salata u lagani salatni preljev s dodatkom nara i popečenih listića badema, brokula kuhana na pari i prelivena maslacem, u dodatak limunova soka i listića badema, kineski kupus s pilećim mesom s dodatkom se ama i badema samo su neke od ideja kako proširiti primjenu ovih, uistinu nutritivno vrijednih, orašastih plodova.

Kako su Španjolci po nati u gajivači badema, oni imaju i svoju juhu od badema, koja je načinom pripreme i sastojcima vrlo jednostavna, u dodatak kockica kruha, peršina, češnjaka, šafrana i pilećeg temeljca. Krem juha od pečene žute bundeve bit će posebna u dodatak popečenih kockica kruha s maslinovim uljem i malo paprike te posipom od popečenih listića badema.

Bademi i vrsno pristaju u piletinu i ribu. Prilog od riže, badema i grožđica i vrsno će pristajati u pečenu piletinu, a u pirjanu piletinu kao dio umaka u dodatak cimeta, origana i lovorova lista. Nadjevom od krušnih mrvica, jaja, badema i ačina punite bijelu ribu ili, pak, poslužite pastu od češnjaka i badema u pečenu ribu.

U pripremi slastica primjena badema je gotovo neograničena. Od dodavanja u tijesta ili nadjeve, pudinge i kreme, do ukrašavanja torti i kolača marcipanom, smjesom od šećera i mljevenih badema. Par kapi esencije od badema može se dodati u kreme i čokoladni fondue koji se poslužuje sa suhim ili svježim voćem te biskvitima.

Kao grickalice možete jesti svježe bademe, slane umočene u tučeni bjelanjak i sušene u pećnici, ili slatke, presvučene karameli iranim šećerom.

A Meksikanci će vam na draviti u horchatu, piće na bademovoj osnovi.

 

Source: http://www.coolinarika.com/namirnica/bademi/

Bademi