Bazga

Engleski na iv: elder; Latinski na iv: Sambucus;

Studija objavljena u European Journal of Clinical Nutrition sa Sveučilišta u Gra u poka ala je da ekstrakt ba ge bog svog snažnog antioksidativnog djelovanja smanjuje oksidaciju LDL kolesterola čime se smanjuje ri ik od pojave kardiovaskularnih bolesti.

Opis i podrijetlo

Ba ga (Sambucus) ili ovina je biljni rod listopadnih grmova ili niskog drveća.
Sambucus dola i od grčkog sambyx, na iv a crvenu boju olovnog spoja minija, na koju naliči crveni sok plodova. Kod na iva crvene ba ge, lat. Sambucus racemosa, racemosus nači gro dast oblik cvjetova i plodova. Ebulus je rimsko ime ove vrste ba ge. Kao ljekovita biljka koristila se još u doba Hipokrata, Plinija, Galiena, Heraklija.

U starom Rimu žene su bojale kosu sokom od relih bobica – gnječile su tamnoljubičaste bobice i tako dobivale sok koji je davao njihovoj kosi lijepi crvenkasti odsjaj.

Kod starih naroda ba ga je bila simbol smrti i rođenja, služila je a aštitu od lih sila, ali i kao save nica vještica. Vjerovalo se da grančica ba ge u džepu štiti od reume. Vino od ba govih bobica (koje je uistinu dosta jako) smatralo se vilinskim pićem: onaj tko bi ga popio, navodno je stjecao moć da vidi vile i s njima komunicira. Do kraja 19. stoljeća vinu od ba ginih bobica bilo je mjesto na londonskim ulicama, gdje se u hladnim imskim danima (i noćima) prodavalo kako bi osvježilo i ugrijalo putnike i radnike.

Kon umacijom proi voda od ba ge kao što je sok ili čaj potiče imunološki sustav.Ba ga spada među najstarije i najljekovitije bilje naših krajeva i Europe. Ba ga je također jestiva, odnosno neki nje ini dijelovi. Stablo (grm) ba ge raste 3 do 10 metara u visinu, listopadno je drvo,  kora je debela i svijetlosive boje. Grane su šuplje i drvenaste, ispunjene su mekanom srži. Listovi su svijetlo eleni i perasti, jajasti i ušiljeni.

Cvjetovi su dvospolni mirisni (jak i inten ivan miris) sastavljeni štitci, bijele ili žućkaste boje. Cvate od travnja do lipnja. I cvjetova nastaju oprašivanjem plodovi koji su u početku elene boje, pa prela e u ljubičastocrvenu da bi na kraju postali potpuno crni. Plodovi su bobe veličine 3-6 mm sa po 3 sjemenke i sadrže sočan crveni sok.

Staništa su joj šumske čistine, rubovi šuma, u putove u naselja. Voli dosta svjetla, vlažnu i propusnu emlju, a najlakši način ra množavanje je korijenskim i dancima i polu relim re nicama ljeti. Često se sama asijava sjemenom.

Energetska i nutritivna vrijednost

Energetska vrijednost 100 g svježih ba ginih bobica i nosi 73 kcal/305 kJ. Od toga sadrži 18,4% ugljikohidrata, 0,7% proteina i 0,5% masti.

Od minerala u ba gi se nala e kalcij (38 mg što čini 5% RDA), želje o (1,6 mg što čini 11,5% RDA), magne ij (5 mg što čini 1,3% RDA), fosfor (39 mg što čini 5,6% RDA), cink (0,1 mg što čini 1% RDA), bakar (0,06 mg što čini 6% RDA) i selen (0,6 mcg što čini 1% RDA).

Od vitamina ba ga u načajnijim količinama sadrži vitamin C (36 mg što čini 45% RDA), tiamin (0,07 mg što čini 6,4% RDA), riboflavin (0,06 mg što čini 4,3% RDA), niacin (0,5 mg što čini 3% RDA), pantotensku kiselinu (0,14 mg što čini 2% RDA), vitamin B6 (0,23 što čini 16% RDA) i vitamin A (30 mcg što čini 4% RDA).

Od ostalih nutrijenata ba ga na 100 g sadrži načajan udio vlakana 7 g.

Ljekovitost

Ba ga je u našim krajevima dobro po nata i cijenjena ljekovita biljka koja se stoljećima koristi u narodnoj medicini. U posljednjih dvadeset godina nanstvena ajednica provodi istraživanja koja potvrđuju ta brojna ljekovita svojstva.

Najviše istraživanja bavilo se utjecajem ba ge na liječenje simptoma gripe, prehlade, kašlja i sličnih bolesti. Re ultati nekoliko studija upućuju da je ekstrakt ba ge usporediv s lijekovima kao što je Tamiflu kod liječenja gripe. Ljekovita ba ga pomaže u br om oporavku, a be loših nuspojava. Važno je napomenuti da se u ispitivanjima koristi ekstrakt ba ge koji ima puno jače koncentracije sastojaka nego u prirodnom obliku.

Također je animljivo da se po svojim antioksidativnim svojstvima ba ga i dvaja i nad brusnica, borovnica, jagoda i drugog bobičastog voća. Antioksidativni potencijal ahvaljuje vitaminu C i ra novrsnim fitokemikalijama, kao što su antocijani, flavonoidi, terpeni i dr. Istraživanja Centra a hranu u Karlsruheu u Njemačkoj potvrdila su da antocijani i ba ge imaju jači antioksidativni učinak od vitamina E i C.

Studija objavljena u European Journal of Clinical Nutrition sa Sveučilišta u Gra u poka ala je da ekstrakt ba ge bog svog snažnog antioksidativnog djelovanja smanjuje oksidaciju LDL kolesterola čime se smanjuje ri ik od pojave kardiovaskularnih bolesti.

Vino od ba ginih bobica smatralo se vilinskim pićem, onaj tko bi ga popio navodno je stjecao moć da vidi vile i s njima komunicira.

Kon umacijom proi voda od ba ge kao što je sok ili čaj doprinosi se poboljšanom vidu i potiče imunološki sustav. U i raelskom centru Hadassah a istraživanje raka provode se obećavajuća ispitivanja ljekovitog utjecaja sastojaka ba ge na oboljele od raka i AIDS-a.

Preliminarna istraživanja poka uju obećavajuće re ultate utjecaja ba ge na gubitak težine. Studija je provedena na Sveučilištu u Freiburgu u Njemačkoj. Osim gubitka težine abilježeno je smanjenje visokog tlaka, poboljšanje fi ičkog i emocionalnog stanja, a klinička ispitivanja ve ana u ovaj problem još se provode.

Kupovanje i čuvanje

Cvjetove možete brati kada su suhi i topli dani dok potpuno ne procvatu, a nikako poslije kiše. Ba gu koristite neposredno nakon što je ubrana. Cvjetove ba ge možete sušiti obješene na propuhu da ostanu prirodne bijeložute boje, a osušene čuvajte na suhom i tamnom mjestu u staklenim posudama s poklopcem ili celofanskim vrećicama do 12 mjeseci. Ako cvjetovi potamne, trebate ih baciti.

Bobice berite krajem ljeta kada sa riju.

Priprema jela s ba gom

Od ba ge možete pripremati sok a ra rjeđivanje pa a pripremu na dvije litre vode dodajte dva kilograma šećera, 3-4 nare ana limuna pa prokuhajte dok se šećer ne rastopi. Rashlađeno prelijte preko 20-25 gro dova – cvjetova ba ge, posudu prekrijte pa ostavite na sobnoj temperaturi dva dana, a potom procijedite  i kon umirajte ra rijeđeno s vodom u omjeru 1:3.

Kod pripreme čaja na jednu šalicu vrele vode u mite 2,5 g suhih cvjetova ili jednostavno 2 čajne žličice, a asladite šećerom, medom ili nekim slatkim voćnim sirupom kao što je od višnje ili jabuka.

Ga irani sok od ba ge pripremite tako da cca 20 većih cvjetova ba ge dodajte 800 g šećera, 700 g cvjetnog meda, 200 ml jabučnog octa i 5 limuna re anih na ploške i 15 litara vode. Držite u posudi da nije metalna nekoliko dana na suncu, a kada provrije, procijedite i nalijte u veću staklenu bocu pa tako čuvajte pet do šest tjedana u povremeno propuštanje pritiska koji se stvara u posudi. Ponekad se takav ga irani, pomalo alkoholni sok, na iva i ba gov pjenušac.

U starom Rimu žene su bojale kosu sokom od relih bobica ba ge.

Pohane cvjetove ba ge možete pripremati dok su cvjetovi ba ge manje procvali. Pripremite tijesto kao a palačinke u dodatak tučenog čvrstog bjelanjka ili pivsko tijesto pa pržite u dubokom ulju, a kad je prženo, poslužite kao slani prilog u nježna bijela mesa i šparoge te ra na rižota ili kao slatko u dodatak šećera u prahu, cimeta, lješnjaka, badema, nekog voćnog sirupa ili sirupa od Terana.

a marmeladu od bobica ba ge potrebno vam je cca 2000 g propasiranih relih bobica ba ge u dodatak 600 g šećera, soka od jednog limuna, 50 g vanilin šećera i cca 100-150 ml vode. Lagano kuhajte dok tekućina ne ispari pa ohlađenu marmeladu spremite u staklenke.

Ako želite skuhati aromatičniji kompot, u njega u miješano voće ili samo jabuke možete dodati svježih ili suhih cvjetova ba ge, no ako želite da je k tome i neobičan, možete u kompotu kuhati i svježe ubranih boba ba ge.

Kuhani sok od boba rele ba ge je pravi osvježavajući napitak, no nikad ne kon umirajte svježe sirove bobe koje vam mogu učiniti nepoželjne smetnje.

 

Source http://www.coolinarika.com/namirnica/ba ga/

Ba ga